Trgovanje vrijednosnim papirima

petak, 23.02.2007.

Kratkoročne kamatne stope na razinama obratne repo stope

U drugom tjednu izdvajanja i održavanja obvezne pričuve i dalje vlada oprez banaka i sudionika na tržištu novca te određena potražnja za kunama koja ne dozvoljava smanjivanje kamatnih stopa iako je likvidnost sustava dobra. No, sklonost ostvarenju potrebnih prosjeka održavanja obvezne pričuve je trenutno najjači čimbenik na tržištu.

Pri tom je povoljni faktor izostanak aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija. S obzirom na opću likvidnost na obratnoj je repo aukciji spuštena razina plasirane dodatne likvidnosti za oko 620 milijuna kuna. To je bio dodatni čimbenik koji trenutno ne dopušta jače smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa na domaćem novčanom tržištu.

Dugoročnije kamatne stope održavaju pak puno povoljniji pogled na likvidnost s obzirom da se tromjesečni ZIBOR nalazi na razini od oko 4,3%, a dvanaestomjesečni na razini oko 4,7%, najnižoj u posljednjih osam mjeseci. Podignuta razina gotovog novca u optjecaju zbog potrošnje u danima oko Valentinova tek se polako smanjuje i vraća u bankovni sustav pa i to ostavlja određeni utjecaj na kratkoročne kamatne stope koje se sve ustrajnije nalaze u razini obratne repo stope (oko 3,5%).

Posljednje izdanje kunske obveznice i povoljni prihodi državnih financija omogućuju Ministarstvu da preskače aukcije trezorskih zapisa (prva sljedeća najavljena tek za ožujak bez specifikacije termina), iako su posljednje ostvarene razine prinosa bile najpovoljnije u posljednjih 11 mjeseci (jednogodišnji zapisi koji dominiraju pri upisu). Općenito je za ovu godinu uz najavu nešto jačeg izdanja obveznica, najavljen niži iznos izdanja novih trezorskih zapisa u skladu s očekivanjima povoljnog rasta prihoda proračuna.

Sredinom ovog tjedna aprecijacijski pritisci na domaću valutu konačno su se odrazili i na razinama tečaja koji se spustio ispod razine od 7,35 kuna za euro. Ta razina je dugo bila čvrsta točka otpora jačanju kune no nedostatak korporativne potražnje i snažna ponuda deviza bili su dovoljno jaki čimbenici za spuštanje tečaja. Stoga se tečaj našao na razinama od 7,34/35 kuna za euro gdje se može javiti i nešto jača potražnja za devizama i neutralizirati djelomično ovakva kretanja.
- 23:19 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Dionica Zagrebačke banke 11.000 kuna

U četvrtak je na Zagrebačkoj burzi ostvareno 69,3 milijuna kuna prometa, dok je u Varaždinu protrgovano 38,2 milijuna kuna. Rast vrijednosti postigli su CROEMI i VIN burzovni indeksi, za razliku od CROBEX-a koji je ostao na istoj razini kao i prethodnog dana. Rekordne razine cijena dosegle su dionice Zagrebačke banke (11.399,99 kn), Podravke (530 kn), Ericssona (2.930 kn), MIV-a (9.169,39 kn) i Dom Holdinga (203,62 kn).

Najlikvidnija dionica na ZSE bila je dionica Zagrebačke banke s 9,6 milijuna kuna prometa, uz rast cijene na 11.000 kuna (1,85%). Dionica INA-e ostvarila je 6,5 milijuna kuna prometa i pad cijene na 3.015 kuna (-0,82%), dok je dionica Podravke zabilježila 3,8 milijuna kuna prometa uz rast cijene na 530 kuna (1,15%). Promete od 3,3 milijuna kuna i rast cijene ostvarile su dionica Zagrebačke pivovare (2,63%) i dionica Atlas nekretnina (8,88%).

Najveći promet na VSE zabilježila je dionica Ericssona N.T., 8,4 milijuna kuna, uz rast cijene na 2.920 kuna (2,46%). Isti promet ostvaren je i dionicom MIV-a, koja je postigla i rast cijene na 9.469,39 kuna (7,88%). Na trećem mjestu našla se dionica Dom Holdinga s 5,1 milijuna kuna prometa i rastom cijene na 203,62 kune (7,17%).
- 23:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 13.02.2007.

Magma izdala treću tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 45 milijuna kuna

Trgovačka tvrtka Magma izdala je danas treću tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 45 milijuna kuna, s dospijećem 364 dana, a koja će sutra, 14. veljače, biti uvrštena u Redovito tržište Zagrebačke burze pod oznakom MGMA-M-807A.

Tranša je izdana u sklopu Programa izdavanja komercijalnih zapisa ukupnog iznosa 125 milijuna kuna, a agent izdanja i dealer programa je Privredna banka Zagreb.

Sredstva prikupljena izdavanjem treće tranše komercijalnih zapisa prvenstveno će se iskoristiti za refinanciranje kratkoročnih financijskih obveza te financiranje daljnjeg rasta i razvoja poslovanja Magme.

Treća tranša komercijalnih zapisa Magme izazvala je odličan odaziv investitora te je došlo do povećanja tranše za 5 milijuna kuna, s inicijalno planiranih 40 milijuna na 45 milijuna kuna. Upisnici komercijalnih zapisa Magme su investicijski fondovi s 84,4 posto, te banke s 15,6 posto, navodi se u priopćenju PBZ-a.

Magma, hrvatska distributivna i maloprodajna kompanija s organiziranim lancima trgovina Turbo limač, Turbo sport i Magma moda, u 2006. ostvarila je ukupni prihod od 638,4 milijuna kuna, što je porast od 27,6 posto u odnosu na 2005. Dobit prije oporezivanja u 2006. godini uvećana je za oko 85 posto te iznosi 42,7 milijuna kuna.

- 22:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sveučilišna bolnica na dionicama Zabe zaradila 33 milijuna kuna

Sveučilišna bolnica vlasnik je 0,12 posto portfelja Zabe iako je trebala prestati postojati prije 12 godina

Nikad dovršena Sveučilišna bolnica u Zagrebu ima svoju pravnu osobnost i imovinu među kojom su i dionice Zagrebačke banke, ali u osnivaču te bivše radne organizacije, Gradu Zagrebu, nitko ne zna kada i tko je dionice kupio i kako se silnom imovinom upravlja. Portal javno.hr prenio je podatak sa Zagrebačke burze kako se u 10 najvećih dioničara nalazi i "Sveučilišna bolnica Zagrebu u osnivanju u likvidaciji", kao i izjavu likvidacijskog upravitelja Marina Simunića da nije znao kako bolnica "zarađuje na dionicama" te tko i kada ih je kupio.
Poludovršeni objekt prema procjenama ima više od 200.000 četvornih metara bruto površineSporno vlasništvo
Marin Simunić jučer nije odgovarao na pozive kako bi prokomentirao način upravljanja i nadležnosti nad imovinom među kojom je i zemljište površine veće od 100.000 četvornih metara i poludovršeni objekt koji prema procjenama ima više od 200.000 četvornih metara bruto površine. Pročelnik za zdravstvo Zvonimir Šostar rekao je kako nije upoznat s detaljima glede dionica Zagrebačke banke ni ostalim detaljima glede upravljanja, ali da je čuo da je Sveučilišna uložila 1,8 milijuna kuna u dionice, no nije mogao reći kada. Ako je taj podatak točan, po jučerašnjoj vrijednosti dionice Zabe od 10.200 kuna, 3432 dionice sada vrijede 35 milijuna kuna, što je povećanje vrijednosti od 33,2 milijuna kuna. U ukupnoj vlasničkoj strukturi Zabe subjekt apsurdnog naziva "Sveučilišna bolnica u osnivanju u likvidaciji" ima udjel od 0,12 posto i pojavljuje se kao vlasnik tog udjela u izvješćima dostupnim na Zagrebačkoj burzi od 2003. do danas. Odluka o likvidaciji Radne organizacije Sveučilišna bolnica u osnivanju donesena je još prije 12 godina na zagrebačkoj skupštini kada je na snagu stupio Zakon o trgovačkim društvima, ali nikada nije provedena. Iste godine je Zagrebačka banka izašla na burzu. Likvidacijski upravitelj Marin Simunić je na toj poziciji cijelo vrijeme. U Gradu se neslužbeno pravdaju da nemaju podatke o bilanci subjekta Sveučilišne bolnica jer on nije u vlasništvu grada, nego je objekt bolnice građen direktno kroz samodoprinose građana kroz koje je na izgradnju potrošeno 314 milijuna tadašnjih njemačkih maraka ili danas 157 milijuna eura. Građani bi po toj logici trebali polagati pravo na svu imovinu Sveučilišne, uključujući i dionice Zagrebačke banke.
Postupak likvidacije
U Gradu se zbog toga ne može doznati tko je odlučio potrošiti dio novca građana nenamjenski i uložiti ih u dionice. Iako se to pokazalo kao isplativa odluka, ne postoji pisani trag. U arhivi Službenog glasnika ne postoji odluka da je skupština odobrila Sveučilišnoj bolnici kupnju bilo kojeg udjela u drugom dioničkom ili trgovačkom društvu iako se nijedno ulaganje ili prijenos tada nije moglo ostvariti bez te suglasnosti. "Radne organizacije s dodatkom "u osnivanju" godinama su poslovale jer kada si u osnivanju, ne moraš imati nikakve organe i bilo ih je teško kontrolirati. U istom statusu bili su i sportski objekti koji su masovno bilježili gubitke. Kada je ta radna organizacija likvidirane, podijeljene su u sportske ustanove Šalatu, Maksimir i ostale. Postupak likvidacije je relativno lako provesti i onda pod drugim oblikom upravljati društvom ili ustanovom pa nije jasno zašto odluka dosad nije provedena", rekao je jedan bivši zaposlenik Poglavarstva.

- 22:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sindikat DDJM-a zahtjeva odgodu privatizacije tvrtke

Danas je predsjednik Sindikalne podružnice i Radničkog vijeća Đuro Đaković Montaže d.d. gospodin Antun Luketić predsjedniku Hrvatskog fonda za privatizaciju gospodinu Grgi Iveziću poslao otvoreno pismo na temu zaustavljanja daljnje privatizacije društava iz grupacije Đuro Đaković do donošenja novog Zakona o privatizaciji. Naime, Luketić napominje da će u novom Zakonu o privatizaciji biti uključeno radničko dioničarstvo za koje su zainteresirani radnici iz grupacije Đuro Đaković.
Radnici su nezadovoljni modelom privatizacije koji predviđa međunarodni natječaj koji isključuje radnike i menadžment, a kojim se nudi 35 posto vlasničkog udjela. Da podsjetimo, ovaj model je bio stopiran obećanjem Uprave nakon sastanka sa nezadovoljnim sindikatima 30. studenog 2006. godine. No, Luketić inspiriran tekstom u Poslovnom dnevniku koji govori o odlučnosti Uprave na nastavak privatizacije po prvotnom modelu, reagira i za radnike Đuro Đaković Montaže, a koji čine 50 posto radnika Grupacije, traži participiranje do 25 posto u privatizaciji društva putem radničkog dioničarstva.

- 22:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Horvat: Fima ide na burzu i širi se na istok

Pripremamo se na prikupljanje kapitala kroz tržište, kroz obveznice i dodatne dokapitalizacije, kaže predsjednik Uprave Milan Horvat
Fima Grupa ovih se dana ubrzano priprema na otvaranje ureda u Ukrajini, novom i velikom tržištu za tu prvu i najveću domaću privatnu financijsku grupu. U prvoj polovici godine Fima Grupa objavit će i prvo konsolidirano financijsko izvješće na razini grupe, koje će biti samo uvertira u njezino uzlistavanje na Prvoj kotaciji Zagrebačke burze.

"Strategija je Fima Grupe da Vaba bude banka orijentirana prvenstveno na privatno, investicijsko i komunalno bankarstvo. Dakle, cilj koji smo svi zajedno postavili pred sebe je da se Vaba, prepoznajući navedene segmente tržišta, razvije u srednje veliku hrvatsku banku. Ovaj segment tržišta ima golem potencijal razvoja. Klasično komercijalno bankarstvo u Hrvatskoj je, s druge strane, već uistinu visoko razvijeno. Fima Grupa bavi se upravljanjem imovine. U tom poslu želimo dati punu uslugu jer je to naša tržišna niša. Banka predstavlja sastavni dio cjelokupnog razvoja Grupe, ne samo u Hrvatskoj, već i Bosni i Srbiji, a bit će, s veseljem najavljujem, i dijelom našeg razvoja u Ukrajini", najavio je Milan Horvat, predsjednik Uprave Fima Grupe.

"Industrija fondova u vrlo je dinamičnom razvoju te je naša želja biti među tri najbolje kuće koje se ovim poslom bave u Hrvatskoj, no želimo se širiti i u regiji pa, sukladno tome, osnivamo i društvo za upravljanje fondovima u Beogradu. Smatramo da je to posao za koji smo u potpunosti kompetentni jer ga radimo već petnaest godina."

"U tijeku je izrada konsolidirane bilance nakon čega pripremamo međunarodnu reviziju i ulazak u prvu kotaciju nove Zagrebačke burze. Na taj se način pripremamo na prikupljanje kapitala kroz tržište, kroz obveznice i dodatne dokapitalizacije. To smo već napravili i u Validusu, a pripremamo u Vabi, no isto planiramo ponovno raditi u Validusu i ostalim našim ključnim kompanijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Naša je namjera razvijati se kroz tržište kapitala i na tržištu kapitala", dodao je Horvat.
- 20:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Pad sva tri domaća burzovna indeksa

Početak tjedna donio je pad sva tri domaća burzovna indeksa, od kojih je najvišu stopu zabilježio CROEMI indeks (-0,66%). Promet na Zagrebačkoj burzi dosegao je 81 milijun kuna, dok je u Varaždinu ostvareno 20,4 milijuna kuna prometa.

Najlikvidnija dionica na ZSE bila je dionica Podravke, koja je opet zahvaljujući blok transakcijama ostvarila 21,4 milijuna kuna prometa uz pad cijene na 515 kuna. Blagu korekciju cijene zabilježila je i cijena dionice Zagrebačke banke (zadnja cijena 10.190 kuna), ostvarivši pritom i 13,6 milijuna kuna prometa. Potaknuta viješću o nižoj ostvarenoj dobiti u 2006. u odnosu na prethodnu godinu, cijena dionice INA-e pala je na 2.750 kuna (-2,65%). Promet istom dionicom dosegao je 11,7 milijuna kuna, odnosno dvostruko više od prometa dionicom Hidroelektre (5,6 milijuna kuna), koja je zabilježila i pad cijene na 485 kuna (-1,42%).

Najveći promet na VSE u iznosu od 4 milijuna kuna i pad cijene na 185 kuna zabilježila je dionica ĐĐ Holdinga. Promet od 2,4 milijuna kuna ostvarila je dionica Slatinske banke, dok je dionica PIK Rijeke zabilježila 1,1 milijun kuna prometa i rast cijene na 835 kuna (5,03%).
- 19:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 09.02.2007.

Intervju sa Goranom Matešićem, predsjednikom državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

Korupciju u javnim nabavama najlakše je prepoznati u aneksima ugovora

Grad Zagreb je, prema izvještaju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, vodeći na listi naručitelja na čije natječaje je uloženo najviše žalbi. A prema ocjeni Vincenta Degerta, šefa Delegacije Europske komisije, vodeća na listi naručitelja nepravilnih javnih nadmetanja bila bi Vlada kad poduzetnici iz straha da više neće dobiti posla ne bi izbjegavali žalbe. Žalbi je premalo u postupcima javnih nabava i zbog toga što se odgovornima ništa ne dogodi niti nakon što Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništi nadmetanje. Primjer je poništeno javno nadmetanje za obnovu hotela Dalmacija u Makarskoj, tvrtke Hoteli Makarska d.d. Javno nadmetanje za obnovu tog hotela poništeno je, ali protiv prekršitelja koji su rješenje o poništenju ignorirali i obnovu realizirali kao da rješenja nije niti bilo do danas nije pokrenut niti prekršajni postupak.

Unatoč neefikasnosti u kažnjavanju prekršitelja propisa o javnoj nabavi, prema ocjeni EU komisije, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave najuspješniji je twinning projekt CARDS realiziran u Hrvatskoj na zaštiti prava sudionika u postupcima javne nabave. Pitali smo Gorana Matešića je li bilo telefonskih poziva ministara nezadovoljnih odlukama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave zbog poništenih javnih nadmetanja. - U tri protekle godine bilo je, naravno, takvih poziva. Bilo je poziva i razgovora, ali pritisaka u smislu utjecaja na odluku Državne komisije nikad nije bilo. Najviše se nastojalo požuriti postupanje komisije, osobito kad su postojali razlozi za požurivanje određenih objekata. Smatram da je Državna komisija zaista neovisna i samostalna institucija, kao što to piše u Zakonu, jer vi ste me postavivši pitanje o pritiscima zapravo pitali o neovisnosti. Mislim da o tome sličan sud ima i domaća i strana javnonabavna i opća javnost.

• Jesu li točne ocjene iz EU da sudionici javnih nadmetanja u Hrvatskoj izbjegavaju ulagati žalbe kad su oštećeni iz bojazni da nakon toga više ne bi dobili posao od velikih naručitelja?
- Ta je pojava zajednička svim tržištima javne nabave, pa i domaćemu. Neposezanje za pravnom zaštitom iz straha od gubitka nekoga budućeg ugovora realna je pojava i u EU, ali ona ipak ni u Hrvatskoj kao niti drugdje ne sprječava da se žalbe ipak ulažu. Znanost koja se bavi izučavanjem javne nabave govor da postoje i drugi razlozi neulaganja žalbi. Primjerice, nepovjerenje u pravni sustav, dugotrajnost postupka, veliki troškovi.

• Koliko žalbi na godinu zaprimi Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave?
- Mi statistički pratimo žalbeni postupak od osnivanja komisije, tj. od 2004. g. U tom razdoblju nije bilo velikih pomaka, na godinu oko 800 žalbi, s time da je u 2006. zabilježen pad broja uloženih žalbi. A drugi je podatak ukupni broj objavljenih oglasa o javnim nabavama. Kad se ta dva podatka usporede, dobiva se podatak da se na samo 7,7 posto javnih nabava ulaže žalba.

• Je li to malo ili mnogo žalbi u postupcima javne nabave?
- Iz činjenice da je taj postotak prilično ravnomjeran u protekle tri godine, moglo bi se zaključiti da je to primjeren broj. U drugim europskim zemljama velike su razlike u broju žalbi, ali je uglavnom riječ o postotku manjem od ovog kod nas. Pretpostavka je da u velikom broju postupaka nema prava na žalbu i nema pravne zaštite uopće.

• U kojoj se fazi postupaka javnih nadmetanja bilježi najviše koruptivnih radnji?
- Prema podacima iz zemalja EU, najviše koruptivnih radnji u sustavu javne nabave dešava se u fazi nakon dovršetka javnih nadmetanja i nakon sklapanja ugovora. To znači da se u postupak javnog nadmetanja ide s unaprijed dogovorenom najnižom cijenom, a naknadno se aneksom ugovaraju iznosi do stvarne ili i više cijene. Postupak aneksiranja posve je nezakonit. S obzirom na to da su aneksi izvan režima pravne zaštite propisane zakonom o javnoj nabavi, Državna komisija u takvim slučaju ne može poduzeti ništa.

• Kad se u Hrvatskoj može očekivati stvarna transparentnost javnih nabava, odnosno postupaka javnog nadmetanja?
- Transparentnost, otvorenost i dostupnost zapravo su osnovna načela javne nabave. Pomoću tih načela se osigurava, s jedne strane, slobodno tržišno nadmetanje a, s druge, zaštita javnog interesa kroz učinkovito trošenje javnih sredstava. U osnovi vašeg pitanja je primjena Zakona o javnoj nabavi. No pitanje je treba li tu tražiti rješenje.

• Kako to mislite da rješenja nisu u Zakonu o javnoj nabavi?
- Nažalost, mislim da tekst Zakona nije dobar. Taj je propis zastario, kontradiktoran je, tehnički nedorađen, suviše formalan, pogoduje sporosti postupka, nema dostatno razrađene mehanizme zaštite prava, jednostavno, praksa ga je prevladala. No, niti novi zakon, koji je u pripremi, kako god dobar bio njegov tekst, sam po sebi ne može donijeti velike rezultate.

• Je li moguće sastaviti popis prekršitelja propisa o javnoj nabavi kako bi se moglo nešto poduzeti na suzbijanju tih prekršaja?
- U ovom trenutku pojavljuje se i prvo izvješće Ureda za javnu nabavu, koje objedinjuje pojedinačna izvješća i evidencije o obavljenim javnim nabavama u tijeku proračunske godine. Izvješće je potvrda da je ta evidencija i kod nas napokon proradila. Iz evidencije je vidljivo što je tko radio tijekom proračunske godine, prati se godišnja povijest i mogu se uočavati pojave, nezakonitosti, teškoće. Iz evidencije se može iščitavati što nedostaje sustavu javnih nabava.

• I što ste vi iščitali iz toga prvog izvješća Ureda za javnu nabavu?
- O trendovima se ne može govoriti, jer to je prvo izvješće Ureda za javnu nabavu. Nemamo niti polazišno stanje, s obzirom na to da i Državni zavod za statistiku vrlo oskudno prati javnu nabavu. Na osnovi tog izvješća može se tek uočiti tko su najveći naručitelji, kako se troši proračunski novac i koji su najveći sektorski naručitelji. No, ponavljam, to je izvješće važan događaj za razvoj sustava javne nabave i može se usporediti s godišnjim Izvješćem Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Oba, zajedno s Izvješćem državne revizije pružaju cjelovitu sliku i izvor su pouzdanih podataka o stanju javne nabave. Statističko praćenje i prikupljanje podataka svih tih institucija trebalo bi ujednačiti kako bi se mogle pratiti te pojave.

• Ima li u izvješću podataka o izuzecima od postupaka javne nabave? Može li se u tom prvom izvještaju Ureda za javne nabave doći do podatka o ukupnom broju isključenja od primjene Zakona o javnoj nabavi?
- Nema podataka o izuzecima od primjene zakona. Ali ima podatak da je djelatnost Ureda, zbog činjenice da je to bilo u njegovoj nadležnosti, bila snažno usmjerena na davanje suglasnosti za izravne pogodbe. To pak ukazuje na zaključak da se taj način nabave široko koristio. A riječ je o načinu nabave koji predstavlja izuzetak od načela slobodnog natjecanja i transparentnosti nabave i omogućava najveći stupanj netransparentnosti i korumpiranosti.

• Nije li se moglo promijeniti Zakon radi sprječavanja ili smanjivanja broja izuzeća?
- Upravo zbog toga potkraj 2005. došlo je do amandmana na Zakon, kada je režim izravnih pogodbi izmijenjen na način da se odluka o namjeri odabira takvog načina nabave mora objaviti javno u službenom glasniku, a na taj je način možda može osporiti bilo koji gospodarski subjekt koji smatra da i on može izvršiti takav ugovor i kako bi od toga mogao pretrpjeti štetu. Valja napomenuti da se u sklopu iste izmjene Zakona Vlada odrekla mogućnosti da neke postupke velikih nabava vodi isključivanjem od primjene Zakona o javnoj nabavi.

• Što znači isključenje od primjene Zakona o javnoj nabavi?
- U Zakonu je precizno pobrojano na koje se velike nabave neće primjenjivati Zakon o javnoj nabavi. Riječ je o nabavama koje su proglašene tajnima, kad to zahtijeva zaštita bitnih interesa države, nabavama koje se obavljaju na osnovi međunarodnih ugovora RH i u drugim pobrojanim slučajevima. Nigdje se, doduše, ne propisuje što će se primijeniti na nabave isključene od primjene Zakona o javnoj nabavi. U praksi to znači da nema odluke o odabiru, no i to da nema pravne zaštite isporučitelja ili izvođača, nema nadležne institucije za pravnu zaštitu, a niti sudske kontrole. Tim se člankom, u pobrojanim izuzetnim slučajevima koji se ne smiju tumačiti ekstenzivno, zapravo, isključuje cjelokupni pravni sustav.

• Ako se želi uložiti žalbu na suglasnost o izravnoj pogodbi, treba li se žaliti Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave ili nekom drugom upravnom tijelu ili sudu?
- Postoje dva režima izravne pogodbe s različitom posljedicama u odnosu na mogućnost ulaganjanja žalbe. Izravna pogodba za male iznose do 20 tisuća kuna, i one iznad tog iznosa. Pogodbe do iznosa od 20 tisuća kuna u praksi se ugovaraju izravno, bez natječaja i bez konkurencije. Tu se i ne javlja mogućnost pravne zaštite, jer za to ugovaranje nitko treći i ne zna. Za sve iznose iznad 20.000 kuna treba primjenjivati propise o javnoj nabavi. U tom slučaju naručitelj je dužan objaviti namjeru provedbe izravnog ugovaranja, u kojoj se mora navesti i s kime će sklopiti izravnu pogodbu.

• Je li Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dosad zaprimila žalbu na oglasom najavljenu namjeru sklapanja izravne pogodbe?
- U 2005. Državna komisija nije zaprimila nijednu takvu žalbu, ali treba imati na umu da je taj propis izmijenjen u listopadu te godine i da je trebalo proći vrijeme za njegovo upoznavanje. U tijeku 2006. zaprimili smo ukupno 27 žalbi, a sve koje nisu odbačene iz procesnih razloga ili nisu povučene usvojene su. To navodi na zaključak da se taj način nabave koristi prema načelu APP - 'ako prođe prođe'.

• Jesu li još prisutne češće pojave izigravanja propisa o javnoj nabavi?
- Da, jedna od najčešćih skupina problema u kojima se uopće ne pojavljuje pravna zaštita slučajevi su nezakonitog dijeljena vrijednosti javne nabave. To je slučaj kada javna nabava vrijedi mnogo, ali se, da bi se izbjegao propisani javni postupak, ona usitni u brojne male nabave. Na takve se nabave onda primjenjuje uredba kojom je omogućena netransparentna nabava, kojom se može pogodovati određenom dobavljaču ili izvođaču. Vjerujem da je ta praksa u nas vrlo raširena.

• Jesu li zabilježene posve ilegalne velike nabave?
- Najveći problem su slučajevi posve ilegalnih javnih nabava, slučajevi kad se javna nabava uopće ne objavljuje niti se donosi odluka o odabiru ponuditelja, nego se praktično izravno ugovara dopisivanjem aneksa nekom prethodnom ugovoru tko zna koju godinu za redom. I u takvim se slučajevima, naravno, ne pojavljuje pravna zaštita. To nije specifično samo za Hrvatsku, i u zemljama EU se raspravlja o tome kako tu pojavu zakonski spriječiti.

• O javnoj se nabavi ne može govoriti a da se ne spomene tzv. rukometni zakon. Rasprave o tom zakonu postavile su u pitanje dugotrajnost postupaka javnih nabava, kao i to uzrokuje li poštovanje propisanih procedure javne nabave suviše dugotrajne i komplicirane postupke?
- Prema podacima iz žalbenih predmeta koji se pojavljuju pred Državnom komisijom, prosječeno trajanje postupka javne nabave do trenutka odabira ponude je 110 dana. Nezadovoljni sudionik javne nabave može naručitelju uložiti prigovor u najkraćem roku, od svega tri dana. No, do odgovora na prigovor u prosjeku se čeka 23 dana. To znači da postupak pred naručiteljem prosječno traje 136 dana, odnosno pet mjeseci. I odmah treba kazati da je to vrijeme predugo i ukazuje prije svega na neorganiziranost funkcije javne nabave.

• A koliko traje postupak kada dođe pred Državnu komisiju kao drugostupanjsko upravno tijelo?
- Sami žalbeni postupak pred Državnom komisijom u prosjeku traje 40 dana, od čega samo 15 dana na odlučivanje komisije, a čak 25 dana treba da naručitelj dostavi traženu dokumentaciju. Podaci o trajanju postupaka ponajbolje ukazuju na to gdje su problemi. Dugotrajnost postupka kod naručitelja je alarmantna i tu mislim da će trebati postrožiti Zakon o javnoj nabavi, ali i poraditi na objedinjavanju velikih nabava za potrebe države. Neka iskustva u zemljama u kojima su osnovana tijela središnje nabave pokazuju da je ušteda kod takvih nabava i do 30 posto, uz enormno skraćenje i pojeftinjenje postupka.

- 22:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Proficio će ulagati i u proizvodnju energije

U zakonskom roku AIM će predati ponudu za preuzimanje ostatka dionica Proficija koje nisu u njegovu vlasništvu, doznaje Poslovni dnevnik. Proficio, u čijem portfelju su najviše zastupljena ulaganja u turističkom sektoru, u većinskom je vlasništvu svojeg osnivača AIM d.o.o. od početka ovog tjedna. AIM je vlasnik ukupno 1,713.610 redovnih dionica Proficija koje glase na ime i čine 43,79 posto udjela u temeljnom kapitalu.
Ulaganje u energiju
Za kupnju 23,74 posto dionica Proficija u AIM-u su se odlučili zbog povoljne cijene dionica u blok transakciji, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Proficija i direktor AIM-a David Rys. Dionice koje je prodavala Privredna banka Zagreb kupljene su po cijeni od 72,50 kuna koja je za AIM bila vrlo povoljna. Kako kaže Rys, svakako je riječ o dobroj investiciji, a s obzirom na činjenicu da su ovom kupnjom premašili prag od 25 posto, AIM će uskoro dati ponudu za preuzimanje ostalih dionica Proficija. To će biti u zakonskom roku, a ponuđena cijena bit će formirana prema zakonskim odredbama. Glavni razlog preuzimanja Proficija je namjera da se profilira nova politika ulaganja te kompanije. Prema Rysovoj najavi, Proficio će se od sada usredotočiti na četiri glavne vrste investicija. Prve će biti investicije u nekretnine i nekretnine u turizmu gdje je Proficio već poznat kao aktivan i uspješan ulagač. Drugi tip investicija će biti alternativna proizvodnja energije u regiji gdje je Proficio već počeo s ulaganjima u nekoliko projekata alternativne energije u Mađarskoj, a planira se i povećanje obujma kapitala uloženog u te projekte. Ulaganje u venture capital projekte bit će treći stup ove strategije ulaganja, a Rys je naglasio kako su i u tome već dosad bili uspješni, za što kao primjer navodi Iskon. Posljednja, četvrta vrsta bit će dugoročna ulaganja u strateške dionice poput Ine.
Vlasnici Elke
Kako kaže Rys, od posljednjeg izvješća o poslovanju Proficija nije došlo do znatne promjene materijalnih činjenica tako da Proficio i dalje raspolaže nepromjenjenom količinom sredstava raspoloživom za daljnja ulaganja. Od glavnih sadašnjih ulaganja Rys je naveo 73 posto dionica EIG, odnosno Elke, 91 posto dionica turističkog naselja Pakoštana d.d. te sto posto dionica Luksuznih vila Istre. Također Proficio drži udjel veći od 40 posto u Adriatic mediji, koja drži internetski portal www.net.hr, a tu su još i druge dionice i obveznice, te potraživanja u vrijednosti od sto milijuna kuna, a Proficio i dalje poput ostalih bivših fondova ima potraživanja i prema državi.
Prodajom čak 40 posto dionica Iskona iz portfelja Proficija u svibnju prošle godine nestale su nade kako će se obaviti inicijalna javna ponuda neke kompanije koja nije nastala tranzicijskom pretvorbom, već je nastala od nule. Proficio je bio najveći pojedinačni vlasnik dionica Iskona, koji je preuzeo T-HT. Proficio je u svojoj vlasničkoj strukturi imao i 3,4 posto dionica Petrokemije koje je prodao posljednjih dana srpnja prošle godine. U devet mjeseci prošle godine Proficio je ostvario gubitak od 8,728 milijuna kuna, od čega se čak 8,194.000 kuna gubitka odnosi na usklađenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u dionice Hotela Jadran u iznosu 7,862.000 kuna u vezi sa sporom koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku.
- 22:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kamatne stope odrazile oprez prije nove ponude obveznica

Posljednji tjedan prije završetka razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve likvidnost sustava ostaje dobra. Banke su smanjile svoju potražnju za kunama, a viškove sredstava plasirale značajno i u prekonoćne depozite kod HNB. No, kamatne stope se nisu uobičajeno spuštale prema razini 2% kod depozita s najkraćim rokovima dospijeća.

Naime, iako Ministarstvo financija već dva tjedna nije izdalo nove trezorske zapise, na tržište je stigla nova ponuda kunskih obveznica. Ovaj je put iznos bio na razini od 2,5 milijardi kuna uz vrlo povoljnu razinu prinosa i kupona s obzirom na trenutne razine na tržištu. Izdavanje nove obveznice donijelo je određene kratkoročne poremećaje na novčanom tržištu, očekivano, te su se stoga vrlo kratkoročne kamatne stope nalazile blizu razine obratne repo stope.

Na posljednjoj je obratnoj repo aukciju ponovno podignut iznos plasiranih sredstava na obratnoj repo aukciji uz nepromijenjenu obratnu repo stopu. Ipak, ukupni plasirani iznos od 1,1 milijardi kuna ne ukazuje na veliki pritisak na likvidnost s obzirom da u razdobljima visokih pritisaka na likvidnost plasmani znaju biti i višestruko viši.

S obzirom da je ovo razdoblje niže osobne potrošnje stanovništva, likvidnosti sustava odgovara i povrat dijela gotovog novca u optjecaju u banke, koji je ponovno pao ispod razine od 14 milijardi kuna nakon gotovo sedam tjedana. Dugoročnije kamatne stope nisu bile posebno promijenjene iako je tek blagi pomak naviše moguć u sljedećem razdoblju s obzirom da sljedeći tjedan započinje novo razdoblje izdvajanja i održavanja devizne pričuve.

Nagli rast potražnje za devizama koji je došao i iz korporativnog i bankarskog sektora, odveo je tečaj i prema razini od 7,39-7,40 kuna za euro. Na toj razini su ga ipak zaustavili i mogućnost jače ponude deviza i druge transakcije devizama. Nakon sredine tjedna kad je tečaj dosegnuo takve razine, zabilježen je mali oporavak kune, a do kraja tromjesečja se može očekivati jače utjecaje u smjeru jačanja kune.
- 22:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Polančec: Armko Smart odustao; ovih dana novi natječaj za Željezaru Split

Samoborska tvrtka Armko Smart, koja posluje u sklopu ukrajinske Smart grupe, odustala je od kupnje Željezare Split, pa je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) na današnjoj telefonskoj sjednici odlučio da se hitno raspiše novi natječaj, izvijestio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i predsjednik UO HFP-a Damir Polančec.

Najavio je da bi raspisivanje novog natječaja sutra, također na telefonskoj sjednici, trebala potvrditi i Vlada.

Kao razlog odustajanja, rekao je Polančec, iz Armko Smarta su u pismu, koje je dostavio njihov odvjetnički ured u utorak kasno poslijepodne, naveli da nisu u ovom trenutku u mogućnosti preuzeti sve obveze koje su naveli u svojoj ponudi.

Naime, Armko je za 89,34 posto Željezare Split, uz jednu kunu kao početnu cijenu za dionice, među ostalim, ponudio i 212,08 milijuna kuna ulaganja u narednih pet godina, otkup 194,34 milijuna kuna državnih potraživanja u cjelosti, bez popusta, kao i dokapitalizaciju od 13,61 milijuna eura do kraja 2008. godine.

Ponovljeni natječaj biti će s istovjetnim uvjetima kao i prošli, odnosno ponuđači će ponovno moći sami ponuditi koliki dio državnih potraživanja žele preuzeti, uz obvezu podmirenja svih obveza prema ostalim vjerovnicima, rekao je Polančec.

- 11:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hoteli Croatia najugodnije iznenađenje

Cavtatski Hoteli Croatia (HCRC-R-A) bez ikakve su sumnje najugodnije iznenađenje jučerašnjeg trgovanja na domaćem tržištu kapitala. Naime, to je izdanje (u duhu popularnosti turističkog sektora) bilo daleko najlikvidnije na Varaždinskoj burzi s 4,1 milijun kuna vrijedne trgovine uz rast cijene od čak 7,1 posto. U posljednjih godinu dana dionice su cavtatskog hotelijera porasle čak 80 posto. Iako uz daleko manje obujme trgovine, do pozitivnoga je pomaka cijene došlo i u slučaju još triju hotelskih dionica na Varaždinskoj burzi - Hotela Makarska (HMAM-R-A) 0,3 posto, Hotela Orebić (HTPO-R-A) 0,2 posto te Hotela Podgora (HTPG-R-A) 3,3 posto
- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dionica Zagrebačke banke 9.500 kuna

U četvrtak je na Zagrebačkoj burzi ostvareno 50,9 milijuna kuna prometa, dok je promet u Varaždinu dosegao 21,3 milijuna kuna. CROEMI i VIN indeks završili su dan s pozitivnim predznakom, za razliku od CROBEX indeksa koji je ostvario pad vrijednosti od 0,94%.
Najlikvidnija dionica na ZSE bila je dionica Podravke sa 6,8 milijuna kuna prometa i rastom cijene na 510 kuna. Vijest o dokapitalizaciji Zagrebačke banke potaknula je rast cijene dionice za čak 13,77% na 9.500 kuna, ostvarivši pritom i 5,8 milijuna kuna prometa. Promet iznad 4 milijuna kuna i pad cijene ostvarile su dionica Končara (-2,53%) i dionica Belišća (-1,16%), dok je povlaštena dionica Adris Grupe zabilježila 3,7 milijuna kuna prometa uz blagi rast cijene na 465 kuna.
Najveći promet na VSE ostvaren je dionicom Hotela Croatia, 4,1 milijuna kuna, koja je zabilježila i rast cijene od 7,14% na 300 kuna. Dionica Luke Rijeke ostvarila je pad cijene na 303,99 kuna i 3 milijuna kuna prometa, dok je dionica Ericssona N.T. zabilježila 2 milijuna kuna prometa, bez promjene cijene.
- 10:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Veliki promet dionicom Jadroplova

U srijedu su sva tri domaća burzovna indeksa ostvarila rast vrijednosti, od kojih je najveću stopu zabilježio CROBEX, 1,5%, dok je CROEMI indeks opet dosegao rekordnu razinu (3.057,97). Na Zagrebačkoj burzi ostvaren je najveći ovogodišnji promet u iznosu od 85 milijuna kuna, dok je promet u Varaždinu dosegao 17,1 milijun kuna.

Najveći promet na ZSE ostvarila je dionica Jadroplova, čak 18,2 milijuna kuna, ostvarivši pritom i rast cijene na 340 kuna (5,92%). Nešto manji promet, 11,7 milijuna kuna, zabilježila je dionica RIZ-Odašiljača, ali uz rast cijene od čak 20,68% u odnosu na prethodni dan (412 kuna), dok je povlaštena dionica Adris Grupe ostvarila 9,8 milijuna kuna prometa i rast cijene na 464,50 kuna (2,09%).

Najlikvidnija dionica na VSE bila je dionica Luke Rijeke s 2 milijuna kuna prometa, ostvarivši pritom i rast cijene od 4,04% na 304,83 kune. Dionica Ericssona N.T. zabilježila je 1,8 milijuna kuna prometa, bez promjene cijene, dok je dionica Slatinske banke ostvarila rast cijene na 380 kuna (1,88%) i 1,2 milijuna kuna prometa.
- 10:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #